Skip to content

KAKO ŽIVETI BOLJE U NAJSTARIJEM ŽIVOTNOM DOBU- I DEO

Postoje mnogi načini da se starost učini lepšom

Starije generacije znaju da je hladno vreme opasno po njih. Godine donose Unutrašnju Hladnoću, koja postaje statusna stvar, sa tendencijom daljeg jačanja zimogrožljivosti. Zbog toga, bilo kakav spoljašnji uticaj hladnoće značajno ugrožava njihovu i inače krhku ravnotežu i homeostazu. Oni treba da biraju hranu, koja će im proizvesti puno duha i puno krvi, kao što je mlada jagnjetina, kao vino- malo slatko, ali mirišljavo. Jagnjetina je specijalno dobra za krv srca, a vino (posebno svetlo) za duh. Hrana treba da bude kuvana temeljito. Ako stari osećaju hladnoću u sebi, a malo ko je u poznim godinama ne oseća, treba da uzimaju tople i mirisne kaše, kao što je preporučivao slavni arapski lekar i iscelitelj „Avicena“- Abu Ali Ibn Sinoa, autor „Knjige kanona“ (5 knjiga). Jer, kaše nisu samo za decu, već i za stare.

AVICENA

Odličan je topli hleb, sa vinom od belog sleza i prahom nane. Svugde gde je Unutrašnja Hladnoća konstituciono prisutna, a ne samo kod starih, treba koristiti suvi đumbir. U toplim sezonama koristiti šećer od ruže, jer pomešan sa balzamom jača stare osobe. Stari ljudi treba da koriste sok od slatkog korena. On odgovara toploti tela i sličan je telesnim sokovima, a pomaže kod mnogih bolesti. Za snagu srca treba koristiti kaše sa šafranom (skup začin). Komorač je vrlo koristan. Ova biljka širi snagu kroz udove.

Dioskorides, Grk, rimski vojni lekar, autor „biblije“ lekovitog bilja „Materia medica“, je govorio da zmije jačaju svoju snagu svake godine, koristeći komorač. Žalfija, koja je umereno topla, jača snagu prirode i eliminiše mogućnost paraliza!

Preterivanje u bilo kom pravcu vodi značajnom oštećenju sopstvene vitalne esencije i sopstvenog života. Neophodnom balansu, između ostalog doprinose: menta, vino, balzam, đumbir, aloja, zumbul. Takođe treba koristiti: slatki badem, lešnike, pistaće, slatki koren, žitarice, prirodne šećere.

(Detalji iz knjige „Trilogija integrativne medicine“, čiji je koautor dr Zoran Nikolić)

Objavljeno u Fitoterapija

Budite prvi koji će komentarisati

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *